Velika izložba u bečkom Kunstforumu – nasljeđe Helmuta Newtona

Helmut-Newton-Woman-examining-Man-Calvin-Klein-US-Vogue-St.-Tropez-1975-©-Helmut-Newton-Foundation
Helmut-Newton-Woman-examining-Man-Calvin-Klein-US-Vogue-St.-Tropez-1975-©-Helmut-Newton-Foundation

Newton, kontroverzna ličnost čiji radovi i danas fasciniraju i provociraju, poznat je prije svega po slikama žena: moćnih, agresivnih, samouvjerenih – golih i odjevenih – uvijek okrenutih prema gledatelju. Njegove su fotografije nebrojeno puta objavljene i distribuirane kroz časopise – njihov ikonski karakter ukorijenio se u našoj kolektivnoj vizualnoj memoriji.
Zapravo, Newtonova karijera razvijala se prvenstveno kroz njegovu modnu fotografiju – što je i fokus ove izložbe. Rođen je kao Helmut Neustädter u Berlinu. Otac mu je bio vlasnik tvornice gumba njemačko-židovskog porijekla. Godine 1938. kao Židov bježi u Australiju od nacionalsocijalista i tamo počinje fotografirati modu.

1945.g. otvara fotografski studio u Melbourneu te godinu dana kasnije mijenja prezime u Newton i uzima australsko državljanstvo. Godine 1948, oženio je glumicu June Browne s kojom je živio do svoje smrti, a koja se i sama bavila fotografijom pod pseudonimom Alice Springs.

Helmut Newton, Crocodile, Pina Bausch Ballett, Wuppertal, 1983 © Helmut Newton Foundation
Helmut Newton, Crocodile, Pina Bausch Ballett, Wuppertal, 1983 © Helmut Newton Foundation

Počevši od 1956, Helmut Newton radio je za australsko izdanje ženskog modnog magazine Vogue, dio medijskog magnata američkog Židova ruskog podrijetla Samuela Newhousa. Poslije je radio u francuskim, američkim, talijanskim i njemačkim izdanjima Voguea, kao i u drugih modnim magazinima. Od sedamdesetih godina prošlog stoljeća Newton je bio jedan od najtraženijih i najskupljih modnih, reklamnih i portretnih fotografa.

Newton je svoj neponovljivi stil pronašao u Parizu 1960-ih, gdje je postavljao svoje modele i stvarao situaciju nelagode i dvosmislenosti kroz reske kazališne postavke na sceni visoke mode koju su karakterizirali luksuz i ekscentričnost.

Helmut Newton Tied-up Torso, Ramatuelle, 1980 © Helmut Newton Foundation
Helmut Newton Tied-up Torso, Ramatuelle, 1980 © Helmut Newton Foundation

Tek 1980-ih Newton se okrenuo fotografiji akta. Sa svojim oštro nacrtanim, velikim modelima u gotovo ratobornoj golotinji, čija se seksualnost doima samoodređenom i aktivnom, Newton je testirao društvene i moralne granice i još uvijek – ili osobito ponovno – izaziva nova pitanja.

U stručnim krugovima postoje velike nesuglasice oko vrijednosti njegova djela, a neke njegove fotografije feministkinje su nazivale seksističkim, rasističkim, pa i fašističkim. U listopadu 2003 godine zaklada Stiftung Preußischer Kulturbesitz potpisala je ugovor s Helmut Newtonom za trajnu prezentaciju njegovih fotografija u Berlinu, što su brojni kritičari ocijenili kao isforsiranu samopromociju Helmuta Newtona koji je uz pomoć njemačkih državnih institucija dobio ekskluzivni i stalni izložbeni prostor, što nije uspjelo većini vodećih njemačkih umjetnika. Helmut Newton poginuo je u prometnoj nesreći nakon što doživio infarkt vozeći automobil prema Sunset Boulevardu u Los Angelesu. Njegov pepeo pokopan je Gradskom groblju III u Berlinu.

Na izložbi je prikazano oko 300 radova koji prikazuju cjelokupni Newtonov opus. Izložba predstavlja Newtona ikonografskim fotografijama, ali i dosad neizlaganim djelima, osvjetljava manje poznate aspekte Newtonova svijeta i skreće pozornost na cjeloviti opus u rasponu između umjetnosti i komercijalnog koji na određen način odražava duh vremena od 1960-ih do prijelaza tisućljeća.

Izložba je nastala u suradnji sa Helmut Newton Foundation Berlin. Kustosi izložbe su: Matthias Harder, Helmut Newton Foundation Berlin i Evelyn Benesch, Kunstforum Wien.